Protestantska reformirana kršćanska crkva u RH

Protestantska reformirana crkva u Tordincima

Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj izravna je baštinica reformacije 16-og stoljeća na prostoru današnje Republike Hrvatske. Najstarija župa PRKC nalazi se u slavonskom mjestu Tordinci gdje je 17. svibnja 1551. godine održana prva protestantska sinoda na ovim prostorima. To je ujedno i prvi spomen ove jedine etnički hrvatske protestantske župe koja kontinuirano djeluje od toga vremena do danas.

Povijesno, PRKC je do 2011. godine prihvaćala sinodalno-prezbiterijalni model crkvenog upravljanja. Naime, reformirane crkve na ovim prostorima kroz povijest su poznavale službu biskupa ili superintendenta, ali ne na način kako je to u episkopalnim crkvama.

Od 2011. godine PRKC u punom je hijerarhijskom zajedništvu s Reformiranom episkopalnom crkvom u SAD-u (Reformed Episcopal Church – REC), koja je dio Anglikanske crkve Sjeverne Amerike (Anglican Church in North America – ACNA). Budući da je pod jurisdikcijom Reformirane episkopalne crkve, ujedno je i dio GAFCON-a (Global Anglican Future Conference), konzervativnog anglikanskog tijela koje čine konzervativne provincije anglikanskog zajedništva. GAFCON se zalaže za očuvanje izvorne reformacijske doktrine unutar anglikanizma te odbacuje liberalnu teologiju i praksu koja je zahvatila određeni broj kako anglikanskih tako i drugih tradicionalnih protestantskih crkvi.

PRKC prihvaća nauk o važnosti povijesnog episkopata, odnosno apostolske sukcesije (lat. apostolica successio) za jedinstvo vidljive Crkve. Apostolska sukcesija ili nasljeđe jest nauk po kojem su biskupi izravni nasljednici apostola. Apostolska sukcesija održava se zaređenjem (rukopolaganjem) biskupa koji pak zaređuju (rukopolažu) đakone i prezbitere. Sadašnji biskup PRKC zaređen je 3. svibnja 2013. godine u Tordincima od strane tri anglikanska biskupa, nositelja povijesnog apostolskog nasljedstva. Po biskupu glavnom zareditelju, kao i suzarediteljima, na biskupa PRKC prenesena je, pored ostalih linija apostolskog nasljedstva (anglikanska, starokatolička, sirijsko-pravoslavna, švedska luteranska) izravna linija splitskog rimokatoličkog nadbiskupa, Marca Antonia de Dominisa (1560. – 1624.). Povezanost s drugim crkvama po povijesno primljenom episkopatu također govori u prilog ekumenskog karaktera PRKC.

U tome smislu, PRKC jedina je protestantska crkva u Hrvatskoj koja po službi biskupa ima povijesni episkopat. Druge protestantske crkve u Hrvatskoj koje svoje predsjedavajuće služitelje nazivaju biskupima izabiru ih između svećenstva/pastora na određeni mandat bez da ih se posvećuje na način kako je to propisano u Crkvama koje su očuvale apostolsko nasljedstvo.

PRKC prihvaća tri rana Vjerovanja (lat. Creda): Apostolsko, Nicejsko-carigradsko i Atanazijevo, kao i prvih šest Općih koncila Crkve: 1. Nicejski I. (325.), 2. Carigradski I. (381.) 3. Efeški (431.), 4. Kalcedonski (451.), 5.Carigradski II. (553.), 6. Carigradski III. (680.–681.)

PRKC povijesno je protestantska crkva jer je dio ranog protestantizma na ovim prostorima. PRKC teološki je reformirana crkva jer baštini refomiranu tradiciju u Hrvatskoj i prihvaća reformirani nauk kako je definiran u ranim reformiranim konfesijama, posebice u Heidelberškom katekizmu (1563.) te u dokumentu Trideset i devet članaka vjere (1571.). U smislu crkvenog upravljanja PRKC je episkopalna crkva te je u euharistijskom zajedništvu s onim episkopalno uređenim crkvama (anglikanskim) koje su dio spomenutog GAFCON-a. Isto tako, PRKC ostvaruje euharistijsko zajedništvo s onim episkopalno uređenim crkvama koje se kao takve međusobno prepoznaju i priznaju s ACNA-om i REC-om.